Fraktali
Fraktali su geometrijski oblici koji se mogu podijeliti na dijelove, a od kojih je svaki dio umanjena kopija cijeline. Fraktal, kao beskonačan uzorak koji se ponavlja u različitim veličinama može biti prirodan fenomen ili pak matematički skup.
Fraktali su ljudima poznati od pamtivijeka, samo što ih kao takve nisu prepoznavali, a prvi dokumentirani prikaz fraktala nalazimo već u 16 st. Posije toga, mnogi su proučavali te fascinantne tvorevine, međutim do pojave računala nije mogao biti uočen u potpunosti njihov značaj. Samu riječ skovao je Benoit Mandelbrot 1975. godine. Pojam fraktal dolazi od latinske riječi fractus (fragmentiran, izlomljen).
Osnovna svojstva fraktala
Mnogi fraktali posjeduju karakteristiku samosličnonosti, barem približno ukoliko ne u potpunosti. Samosličan je objekt onaj koji je sastavljen od komponenata koje nalikuju cjelini. Potrebno je naglasiti da takav objekt ostaje nepromijenjen uslijed povećavanja. Slijedeća ključna karakteristika fraktala je fraktalna dimenzija. Naime, dimenzija fraktala je uglavnom ne cjelobrojna (non-integer).
Fraktali se primjenjuju u različitim aspektima kao što je primjerice u računalnoj grafici (stvaranje terena), stvaranje realinih slika, kompresija podataka, predviđanje potresa itd.