Arhitektura grafickih procesora
Video kartica, video adapter, graficka karta, display adapter je kartica za prosirenje cija je funkcija prikaz slike na zaslonu. Mnoge video kartice nude dodatne funkcije, kao sto su ubrzano renderiranje 3D scena i 2D grafike, TV-tuner adapter, MPEG-2, MPEG-4 dekodiranje, FireWire, TV izlaz, sposobnost da se spoji vise monitora (multi-monitor), dok se druge moderne graficke kartice sa visokim performansama koriste za graficki zahtjevnije svrhe, kao što su PC igre. Graficka kartica moe biti i integrirana na maticnoj ploci.
Nekada su racunala bila u stvari bez graficke jezgre. Sav softver je obradjivao CPU i ujedno bio most izmedju maticne ploce i monitora. Medjutim, s brzim razvojem ICT-a u posljednjih nekoliko godina, mobilni GPU imao je revoluciju u mobilnom tržistu. GPU je postao visoko integrirani cip koji sadrzi sve komponente potrebne za graficku obradu i razmjenu podataka izmedju GPU, CPU i RAMa. GPU obradjuje podatke neovisno o CPU-u, medjutim CPU je odgovoran za pripremu ulaznih podataka i kontrolu rada GPU-a. Podsjetimo, CPU je kod smartphonea isto kao kod racunala sredisnja kontrola cijelog sustava mobilnog telefona, odnosno procesor, ali i logican dio kontrolnog centra. Na maticnoj ploci smartphonea, GPU cipovi su obicno pokraj CPU cipa.
Povijest grafickih kartica
Prva graficka kartica je razvijena od tvrtke IMB PC 1981 godine. MDA(Monochrome Display Adapter) može raditi samo u tekstualnom modu koji predstavlja 80 stupaca i 25 redaka na (80x25) zaslonu. Ona je imala 4KB video memorije i samo jednu boju. VGA je bila na siroko prihvacena, sto je dovelo do otvaranja novih tvrtki kao što su ATI, Cirrus Logic i S3.
Slika 1. Prva graficka kartica
Zatim je razvijen SVGA (Super VGA) standard, koji je dosegao 2 MB video memorije i rezoluciju od 1024x768 sa 256 boja. 1995. godine su u prodaju pustene 2D/3D kartice koje su razvili Matrox, Creative, S3, ATI i drugi. Ove graficke kartice slijedile SVGA standard, ali sa ukljucenim 3D funkcijama.
1997. godine 3dfx Voodoo je objavio cip graficke, koji je jaci u odnosu na ostale potrosacke graficke kartice, uvodjenje 3D efekata kao što su MIP mapiranje, Z-buffering i Anti-Aliasing.
Nakon ove kartice, u seriju 3D grafickih kartica su pustene Voodoo2 iz 3dfx, TNT i TNT2 iz NVIDIE. Sirina pojasa zahtjeva ovih kartica se priblizavala granicama kapaciteta PCI sabirnice.
Slika 2. Voodoo 2
Tada je Intel razvio AGP(Accelerated Graphics Port), koji rjesava usko grlo izmedju mikroprocesora i video kartice. Od 1999 do 2002, NVIDIA kontrolira trzistem grafickih kartica (preuzimanjem 3dfx-a) s GeForce obitelji. Poboljsanja provedena u to vrijeme bila su usmjerena na 3D algoritme i graficki procesor. Video memorija je povecana za poboljsanje prijenosa podataka, ugradjena je DDR tehnologija, poboljsanje kapaciteta video memorije od 32MB do 128MB sa GeForce i GeForce 4. Od 2002 ATI i Nvidia su dominirali na trzistu video kartica sa njihovim Radeonima i GeForce-ovima.
2006. godine tvrtku ATI Technologies preuzima AMD koji 2010. gasi ATI brand, dodatno osnazuje tvrtku i svoje proizvode pokusava plasirati i izvan svijeta osobnih racunala, sto im na kraju i uspijeva, ako se uzme u obzir da jedine dvije igrace konzole posljednje generacije, Microsoftov Xbox One i Sonyev Playstation 4 oba koriste AMD graficke cipove.
Danas imamo i 3-D cipove koji ubrizgavaju veliku vitalnost u svijet elektronike. Tako bez problema mozemo pokrenuti razne 3D igre ili aplikacije. Ova vrsta grafickih cipova nije samo odgovorna za 3D obradu, takodjer upravlja svim grafickim funkcijama, nudi video reprodukciju, pomocni video zapis i fotografsku obradu. Tehnicki, 3D je integrirani krug (IC) koji sadrži trodimenzionalni niz medjusobno povezanih uredjaja za obradu digitalnih, analognih slika i neuronskih-mrezne bilo pojedinacno ili u kombinaciji. Prvi model smartphonea koji je imao mogucnost 3D prikaza bio je LG Optimus 3D dok drugi je HTC EVO 3D.
Arhitektura procesora i princip rada
Kako bismo sto bojle razumijeli sto zapravo rade graficki procesori u nastavku ce biti prikazana slika koja pokazuje princip rada graficke kartice.
Slika 3. Arhitektura graficke kartice
Na slici mozemo vidjeti da imamo nekoliko dijelova. Ulazni dio u GPU je "HOST". HOST ovdje zapravo predstavlja centralni procesor koji priprema podatke. Tada podaci idu na sljedeci dio koji se zove "INPUT ASSEMBLER". Ovaj dio radi pripremu ulaznih podataka u samu obradu u grafickoj kartici. Tada Podaci dolaze do "THREAD EXECUTION MANAGER-a" koji se brijen na koji procesor ce poslati odredjene podatke. Ako podataka u "THREAD PROCESSORS" ima previse oni mogu biti pohranjeni u memoriju koja je ugradjena u sam GPU. Podaci koji dolaze u GPU se pretvaraju u trokute nad kojima se kasnije provode razlicite radnje.
Slika 4. Prikaz rada
Kao sto se vec na slici vidi glavni procesor u racunalu salje geometriju i atribute u GPU. Oni se zatim zapisuju u memoriju GPU-a gdje dalje idu na obradu. Prvo se stvaraju Vertexi odnosno mozemo reci tocke. Nakon toga vuku se linije izmedju zapisanih tocaka. Nakon toga dolazimo do rasterizacije. U rasterizaciji GPU rasporeduje boje kako bi se one kasnije prikazale kroz piksele. Korak poslije dolazi do procesuiranja fragmenata. I na kraju imamo obradu piksela i spremanje u spremnik gdje se na kraju ti podaci vracaju korisniku na ekran.
U nstavku cemo jos pokazati kako se razvijao broj tranzistora kroz godine. U tablici mozemo vidjeti da od pocetni 3,5 milijuna tranzistora danas imamo graficke kartice koje rade na 7 bilijuna tranzistora. Time mozemo zakljuciti da sto veci broj tranzistora to kartice rade brze i kvalitetnije.
Tablica 1. Prikaz rasta tranzistora
| Vrsta procesora | Broj tranzistora | Datum predstavljanja | Proizvodjac | Broj Procesa | Podrucje |
|---|---|---|---|---|---|
| NV3 | 3,500,000 | 1997 | NVIDIA | 350 nm | 90 mm˛ |
| Rage 128 | 8,000,000 | 1999 | AMD | 250 nm | 70 mm˛ |
| NV5 | 15,000,000 | 1999 | NVIDIA | 250 nm | |
| NV10 | 23,000,000 | 1999 | NVIDIA | 220 nm | 111 mm˛ |
| NV11 | 20,000,000 | 2000 | NVIDIA | 180 nm | 65 mm˛ |
| NV15 | 25,000,000 | 2000 | NVIDIA | 180 nm | 81 mm˛ |
| R100 | 30,000,000 | 2000 | AMD | 180 nm | 97 mm˛ |
| NV20 | 57,000,000 | 2001 | NVIDIA | 150 nm | 128 mm˛ |
| R200 | 60,000,000 | 2001 | AMD | 150 nm | 68 mm˛ |
| NV25 | 63,000,000 | 2002 | NVIDIA | 150 nm | 142 mm˛ |
| R300 | 107,000,000 | 2002 | AMD | 150 nm | 218 mm˛ |
| R360 | 117,000,000 | 2003 | AMD | 150 nm | 218 mm˛ |
| NV38 | 135,000,000 | 2003 | NVIDIA | 130 nm | 207 mm˛ |
| R480 | 160,000,000 | 2004 | AMD | 130 nm | 297 mm˛ |
| NV40 | 222,000,000 | 2004 | NVIDIA | 130 nm | 305 mm˛ |
| G70 | 303,000,000 | 2005 | NVIDIA | 110 nm | 333 mm˛ |
| R520 | 321,000,000 | 2005 | AMD | 90 nm | 288 mm˛ |
| R580 | 384,000,000 | 2006 | AMD | 90 nm | 352 mm˛ |
| G80 | 681,000,000 | 2006 | NVIDIA | 90 nm | 480 mm˛ |
| R600 Pele | 700,000,000 | 2007 | AMD | 80 nm | 420 mm˛ |
| G92 | 754,000,000 | 2007 | NVIDIA | 65 nm | 324 mm˛ |
| RV790XT Spartan | 959,000,000[26] | 2008 | AMD | 55 nm | 282 mm˛ |
| GT200 Tesla | 1,400,000,000[27] | 2008 | NVIDIA | 65 nm | 576 mm˛ |
| Cypress RV870 | 2,154,000,000[28] | 2009 | AMD | 40 nm | 334 mm˛ |
| Cayman RV970 | 2,640,000,000 | 2010 | AMD | 40 nm | 389 mm˛ |
| GF100 Fermi | 3,200,000,000[29] | Mar 2010 | NVIDIA | 40 nm | 526 mm˛ |
| GF110 Fermi | 3,000,000,000[29] | Nov 2010 | NVIDIA | 40 nm | 520 mm˛ |
| GK104 Kepler | 3,540,000,000[30] | 2012 | NVIDIA | 28 nm | 294 mm˛ |
| Tahiti RV1070 | 4,312,711,873[31] | 2011 | AMD | 28 nm | 365 mm˛ |
| GK110 Kepler | 7,080,000,000[32] | 2012[33] | NVIDIA | 28 nm | 561 mm˛ |
| RV1090 Hawaď | 6,300,000,000 | 2013 | AMD | 28 nm | 438 mm˛ |
Na kraju mozemo zakljuciti da je razvoj grafickih kartica u punom jeku. ATI i NVIDIA se svakodnevno bore tko ce imati bolje graficke kartice a programeri rade sve zahtjevnije igre. Naime samo ove godine izdane su igre koje nose i preko 50 Gb. Da bi se tako velike kolicine podataka obradjivale moraju postojati i kvalitetne graficke kartice.
