Arhitektura grafickih procesora

Video kartica, video adapter, graficka karta, display adapter je kartica za prosirenje cija je funkcija prikaz slike na zaslonu. Mnoge video kartice nude dodatne funkcije, kao sto su ubrzano renderiranje 3D scena i 2D grafike, TV-tuner adapter, MPEG-2, MPEG-4 dekodiranje, FireWire, TV izlaz, sposobnost da se spoji vise monitora (multi-monitor), dok se druge moderne graficke kartice sa visokim performansama koriste za graficki zahtjevnije svrhe, kao što su PC igre. Graficka kartica moe biti i integrirana na maticnoj ploci.

Nekada su racunala bila u stvari bez graficke jezgre. Sav softver je obradjivao CPU i ujedno bio most izmedju maticne ploce i monitora. Medjutim, s brzim razvojem ICT-a u posljednjih nekoliko godina, mobilni GPU imao je revoluciju u mobilnom tržistu. GPU je postao visoko integrirani cip koji sadrzi sve komponente potrebne za graficku obradu i razmjenu podataka izmedju GPU, CPU i RAMa. GPU obradjuje podatke neovisno o CPU-u, medjutim CPU je odgovoran za pripremu ulaznih podataka i kontrolu rada GPU-a. Podsjetimo, CPU je kod smartphonea isto kao kod racunala sredisnja kontrola cijelog sustava mobilnog telefona, odnosno procesor, ali i logican dio kontrolnog centra. Na maticnoj ploci smartphonea, GPU cipovi su obicno pokraj CPU cipa.

Povijest grafickih kartica

Prva graficka kartica je razvijena od tvrtke IMB PC 1981 godine. MDA(Monochrome Display Adapter) može raditi samo u tekstualnom modu koji predstavlja 80 stupaca i 25 redaka na (80x25) zaslonu. Ona je imala 4KB video memorije i samo jednu boju. VGA je bila na siroko prihvacena, sto je dovelo do otvaranja novih tvrtki kao što su ATI, Cirrus Logic i S3.

ATI Radeon

Slika 1. Prva graficka kartica

Zatim je razvijen SVGA (Super VGA) standard, koji je dosegao 2 MB video memorije i rezoluciju od 1024x768 sa 256 boja. 1995. godine su u prodaju pustene 2D/3D kartice koje su razvili Matrox, Creative, S3, ATI i drugi. Ove graficke kartice slijedile SVGA standard, ali sa ukljucenim 3D funkcijama.

1997. godine 3dfx Voodoo je objavio cip graficke, koji je jaci u odnosu na ostale potrosacke graficke kartice, uvodjenje 3D efekata kao što su MIP mapiranje, Z-buffering i Anti-Aliasing.

Nakon ove kartice, u seriju 3D grafickih kartica su pustene Voodoo2 iz 3dfx, TNT i TNT2 iz NVIDIE. Sirina pojasa zahtjeva ovih kartica se priblizavala granicama kapaciteta PCI sabirnice.

ATI Radeon

Slika 2. Voodoo 2

Tada je Intel razvio AGP(Accelerated Graphics Port), koji rjesava usko grlo izmedju mikroprocesora i video kartice. Od 1999 do 2002, NVIDIA kontrolira trzistem grafickih kartica (preuzimanjem 3dfx-a) s GeForce obitelji. Poboljsanja provedena u to vrijeme bila su usmjerena na 3D algoritme i graficki procesor. Video memorija je povecana za poboljsanje prijenosa podataka, ugradjena je DDR tehnologija, poboljsanje kapaciteta video memorije od 32MB do 128MB sa GeForce i GeForce 4. Od 2002 ATI i Nvidia su dominirali na trzistu video kartica sa njihovim Radeonima i GeForce-ovima.

2006. godine tvrtku ATI Technologies preuzima AMD koji 2010. gasi ATI brand, dodatno osnazuje tvrtku i svoje proizvode pokusava plasirati i izvan svijeta osobnih racunala, sto im na kraju i uspijeva, ako se uzme u obzir da jedine dvije igrace konzole posljednje generacije, Microsoftov Xbox One i Sonyev Playstation 4 oba koriste AMD graficke cipove.

Danas imamo i 3-D cipove koji ubrizgavaju veliku vitalnost u svijet elektronike. Tako bez problema mozemo pokrenuti razne 3D igre ili aplikacije. Ova vrsta grafickih cipova nije samo odgovorna za 3D obradu, takodjer upravlja svim grafickim funkcijama, nudi video reprodukciju, pomocni video zapis i fotografsku obradu. Tehnicki, 3D je integrirani krug (IC) koji sadrži trodimenzionalni niz medjusobno povezanih uredjaja za obradu digitalnih, analognih slika i neuronskih-mrezne bilo pojedinacno ili u kombinaciji. Prvi model smartphonea koji je imao mogucnost 3D prikaza bio je LG Optimus 3D dok drugi je HTC EVO 3D.

Arhitektura procesora i princip rada

Kako bismo sto bojle razumijeli sto zapravo rade graficki procesori u nastavku ce biti prikazana slika koja pokazuje princip rada graficke kartice.

ATI Radeon

Slika 3. Arhitektura graficke kartice

Na slici mozemo vidjeti da imamo nekoliko dijelova. Ulazni dio u GPU je "HOST". HOST ovdje zapravo predstavlja centralni procesor koji priprema podatke. Tada podaci idu na sljedeci dio koji se zove "INPUT ASSEMBLER". Ovaj dio radi pripremu ulaznih podataka u samu obradu u grafickoj kartici. Tada Podaci dolaze do "THREAD EXECUTION MANAGER-a" koji se brijen na koji procesor ce poslati odredjene podatke. Ako podataka u "THREAD PROCESSORS" ima previse oni mogu biti pohranjeni u memoriju koja je ugradjena u sam GPU. Podaci koji dolaze u GPU se pretvaraju u trokute nad kojima se kasnije provode razlicite radnje.

ATI Radeon

Slika 4. Prikaz rada

Kao sto se vec na slici vidi glavni procesor u racunalu salje geometriju i atribute u GPU. Oni se zatim zapisuju u memoriju GPU-a gdje dalje idu na obradu. Prvo se stvaraju Vertexi odnosno mozemo reci tocke. Nakon toga vuku se linije izmedju zapisanih tocaka. Nakon toga dolazimo do rasterizacije. U rasterizaciji GPU rasporeduje boje kako bi se one kasnije prikazale kroz piksele. Korak poslije dolazi do procesuiranja fragmenata. I na kraju imamo obradu piksela i spremanje u spremnik gdje se na kraju ti podaci vracaju korisniku na ekran.

U nstavku cemo jos pokazati kako se razvijao broj tranzistora kroz godine. U tablici mozemo vidjeti da od pocetni 3,5 milijuna tranzistora danas imamo graficke kartice koje rade na 7 bilijuna tranzistora. Time mozemo zakljuciti da sto veci broj tranzistora to kartice rade brze i kvalitetnije.

Tablica 1. Prikaz rasta tranzistora

Vrsta procesora Broj tranzistora Datum predstavljanja Proizvodjac Broj Procesa Podrucje
NV3 3,500,000 1997 NVIDIA 350 nm 90 mm˛
Rage 128 8,000,000 1999 AMD 250 nm 70 mm˛
NV5 15,000,000 1999 NVIDIA 250 nm
NV10 23,000,000 1999 NVIDIA 220 nm 111 mm˛
NV11 20,000,000 2000 NVIDIA 180 nm 65 mm˛
NV15 25,000,000 2000 NVIDIA 180 nm 81 mm˛
R100 30,000,000 2000 AMD 180 nm 97 mm˛
NV20 57,000,000 2001 NVIDIA 150 nm 128 mm˛
R200 60,000,000 2001 AMD 150 nm 68 mm˛
NV25 63,000,000 2002 NVIDIA 150 nm 142 mm˛
R300 107,000,000 2002 AMD 150 nm 218 mm˛
R360 117,000,000 2003 AMD 150 nm 218 mm˛
NV38 135,000,000 2003 NVIDIA 130 nm 207 mm˛
R480 160,000,000 2004 AMD 130 nm 297 mm˛
NV40 222,000,000 2004 NVIDIA 130 nm 305 mm˛
G70 303,000,000 2005 NVIDIA 110 nm 333 mm˛
R520 321,000,000 2005 AMD 90 nm 288 mm˛
R580 384,000,000 2006 AMD 90 nm 352 mm˛
G80 681,000,000 2006 NVIDIA 90 nm 480 mm˛
R600 Pele 700,000,000 2007 AMD 80 nm 420 mm˛
G92 754,000,000 2007 NVIDIA 65 nm 324 mm˛
RV790XT Spartan 959,000,000[26] 2008 AMD 55 nm 282 mm˛
GT200 Tesla 1,400,000,000[27] 2008 NVIDIA 65 nm 576 mm˛
Cypress RV870 2,154,000,000[28] 2009 AMD 40 nm 334 mm˛
Cayman RV970 2,640,000,000 2010 AMD 40 nm 389 mm˛
GF100 Fermi 3,200,000,000[29] Mar 2010 NVIDIA 40 nm 526 mm˛
GF110 Fermi 3,000,000,000[29] Nov 2010 NVIDIA 40 nm 520 mm˛
GK104 Kepler 3,540,000,000[30] 2012 NVIDIA 28 nm 294 mm˛
Tahiti RV1070 4,312,711,873[31] 2011 AMD 28 nm 365 mm˛
GK110 Kepler 7,080,000,000[32] 2012[33] NVIDIA 28 nm 561 mm˛
RV1090 Hawaď 6,300,000,000 2013 AMD 28 nm 438 mm˛

Na kraju mozemo zakljuciti da je razvoj grafickih kartica u punom jeku. ATI i NVIDIA se svakodnevno bore tko ce imati bolje graficke kartice a programeri rade sve zahtjevnije igre. Naime samo ove godine izdane su igre koje nose i preko 50 Gb. Da bi se tako velike kolicine podataka obradjivale moraju postojati i kvalitetne graficke kartice.